MAP sei dezenvolve Kadiuk no Ikan Nila

Nia hatutan, aleinde ne’e mós iha
proposta adisionál ho montante osan mill 222 ne’ebé sei konsentra hodi
dezenvole agrikultura ne’ebé sei konsentra iha Distritu Liquiça,
Oe-Cusse no mós Metinaro. Sira mós sei mantein ho posizaun rekursu umanu
tau didi’ak oinsá bele optimaliza para garantia sustentabilidade ba
agrikultór sira. “Importante mós ba governu TL tomak atu tau atensaun ba
tasi parte Com Tutuala no parte Atauro, Manatuto, tanba tuir peskiza
ne’ebé maka parseiru dezenvolvementu sira halo hatudu katak fatin refere
potensiál ba ikan no presiza governu fó protesaun atu nune’e ikan
refere nasaun seluk labele kaer.
Parseiru dezenvolvementu sira mós fó
apoiu ba Ministériu Agrikultura no Peskas (MAP) oinsá bele dezenvolve
setór agrikultura inklui bee midar, ne’ebé apoiu husi Governu Nova
Zelandia. Nune’e mós, Rafael informa, sira servisu hamutuk ho kompañia
lokál sira ne’ebé dezenvolve setór agrikultura atu nune’e bele fó
motivasaun ba agrikultór sira seluk, tanba ita nia nasaun mós infrenta
hela malnutrisaun.
Nia esplika katak agora dadauk sira halo
hela asesumentu ba iha área peska nia wainhira komunidade rasik iha rai
no mós iha bee, maske ho orsamentu oituan maibé neneik-neneik sei la’o
to’o iha ne’ebá. “En-prinsípiu iha kompañia ida rua maka servisu hamutuk
ho Governu iha área peska. Soké dala ruma governu nia osan maka sei
ki’ik, ne’ebe ita la’o neneik maibé importante maka iha interasaun entre
kompañia lokál no mós ho ami kona-ba atividade peska no agrikultura,”
Rafael tenik. (Fanus)
Sem comentários:
Enviar um comentário