terça-feira, 25 de junho de 2013

Prioridade Agrikultores Iha Timor Leste

 All Participant National Seminar FSG get picture together  


Local Material for Housing right for farmers by Country Director Of CHL (Community Housing Limited)

all panelist FSG  in front of national Participant 

General Director Of FSG Introducing  about National Seminar

Coordinator Millennium Development Goals (MDG) Timor Leste talking on National Seminar by FSG  

National Director Horticulture MAP Timor Leste 

CSO Members Invited

General Director Of FSG with Coordinator MDG Timor Leste and Parliament member

S.E. Gil Rangel Opening Serimony FSG

All participant of National Seminar FSG

Director Nasional Hortikultura (Ministerio Agrikultura e Peskas)
Prioridade Agrikultores Iha Timor Leste

Sa Mak Prioridade ?
Prioridade katak buat ruma ou buat balun ne’ebe ita disidi tuir importansia ne’ebe ita hakarak hodi inisia uluk. Hanesan “sei ita hakarak atu ba fatin ruma karik importante uluk ita presija kria planu ida ke diak no hatene dalan liu husi ne’ebe no uza saida hodi bele to’o ita nia hakarak ou mehi ”.
Prioridade katak hanoin ruma ne’ebe ita hare’e katak presija halo duni. Hanesan ita ema presija mak buat hirak  ne’ebe prinsipal liu mak presija iha nutrisaun ne’ebe propriu no saudavel hodi hatan ema nia vida.

 Sa Mak Agrikultores?

 Agrikultores katak ema ne’ebe moris depende no utiliza rai hodi valoriza nia moris liu husi dalan agrikultores. Hanesan natar nain no to’os nain sira. Kaer ikan iha tasi laran, ema ne’ebe gosta kuda ai oan no hakiak ai ba nia moris lor-loron nian.

Prioridade agrikultures katak, importansia balun ne’ebe prinsipal hodi agrikultores sira presija halao no hahu sira nia necesidade bai-bain hodi aproveita moris no ho diak no gostu. Liu-liu bele hetan prosperiedade minimu han dala tolu loron ida. Prioridade agrikultores iha Timor Leste ida ne’e mos sei hatan kona ba importansia ba natar nain no to’os nain nian mak importante.

Ema hotu-hotu mos sei bazea ba necesidade baziku ida ne’e tantu nia atu riko ou kiak, bo’ot ou ki’ik. Hanesan sai baze prinsipal ida ne’ebe bele hamoris ema nia vida husi hamlaha no hamro’ok.

Prioridade agrikultores rasik katak ema sira ne’ebe natar nain no to’os nain sira ne’ebe sai hanesan pontu importante ba ema nia vida loron-loron nian.
Liu husi isplikasaun hirak ne’e, hatudu katak, maluk sira ne’ebe hanesan sai natar nain no to’os na’in ne’ebe moris hanesan sidadaun Timor Leste.
Liu husi lista Estatisktiku 2012 hatudu katak ema Timor Leste hotu-hotu maioria moris depende liu ba nia rai no natar sira kuaze iha 85%. Hanesan agrikulture subsistensia.
Pobreza iha Timor Tuir Banku Mundial hateten katak Timor Leste iha linha pobreza 47.9% nia okos. Tuir UNDP nia lista ikus ne’e.
Hateke liu husi dadus ne’e sidauk klaru katak se mak sai alvu ba pobreza ne’e? ema natar nain ou vila oan? Iha peskiza hirak ne’ebe iha sidauk fo klaru konaba lista ne’e.??
Iha informasaun politiku nain sira iha ASEAN hateten katak Timor Leste tinan rua mai sei sai husi Nasaun pobre nian. No agora dadaun Timor sei iha hela entre nasaun sanulu ne’ebe pobre. (Detik.com, 2013) ho rengking hitu.
Tuir kriteria MDG 2009, hateten katak barometru nasaun ne’ebe sei pobre nia rendimentu minimu ou barometru minmu mak dolar ida ba kara’ik kada loron.  Maibe ida ne’e ita sukat ho osan.
Liu husi Journal Timor hateten katak Timor Leste nia ekonomia agora hakat liu Portugal. ( journal Timor, 2013)

Rezultadu Aktual ohin loron

TL iha Fundus 13 biliaun tuir BANKU CENTRAL Timor Leste nia Informasaun ikus ne’ebe hato’o Iha Liquisa. (MF.2013)
Ita hasai osan US$ 1.5 biliaun tinan ida ne’e
Ba Programa Agrikultura 1.8% deit.
Barak liu ba Infrastruktura.
Seitor produktivu la lao diak. (bele hare’e iha OGE tinan 2013 ida ne’e).

Save importante ne'ebe bele halao mak tuir mai ne'e:

Dalan importante hodi hatan ba pobreza tuir FSG nia hare’e mak oin ha’at hanesan (Metode, Men, Materials, Money).
1. Metode diak katak sa?
Antes atu aktualiza programa ruma presija hatene uluk ita nia ema no kondisaun sira (study kelayakan ne’ebe maximun) idepois mak halo.
2. Men diak katak sa?
Ema ne’ebe atu hakbi’it presija fokus ba nia rekursus atu ba nebe (objetivu) hodi hetan saida. Rekursus ema nian.
3. Material diak katak sa?
Ema iha planu diak sei laiha material ne’ebe suporta ne’e mos programa lalao.
4. Money. (atu fasilita aktividade)

Buat ha’at belit ba malu. ida laiha, buat hotu lala’o.

Saida Mak presija halo ohin loron ba oin:

Planu istadu presija fo dalan luan ba Natar nain sira, to’os nain sira nia kbi’it.
Hasae Orsamentu minimu liu 12 % ba programa Agrikultura. Tanba Timor leste nia ema maioria mak agriultora ou ema temi dehan agrarian.
Tau matan bo’ot liu ba produtu domestiku.
Fo saida mak ita nia ema presija.



lian takan

labele hateten katak agrikultores mental mak sidauk diak no sei be’ik. Ne’e hatudu ita lakuinhese ita nia ema.diak liu halo duke hein
Obrigado!!
A Luta Continua!!

segunda-feira, 24 de junho de 2013

Minelium Development Goals (MDG) sei redus ki’ak ba 14%,

DÍLI—Minelium Development Goals (MDG) sei redus ki’ak ba 14%, Atu redus ki’ak iha Timor Leste, Farming Study Group (FSG) hala’o semináriu loron ida tomak katak kombate pobreza liu husi dalan agrikultores iha Timor-Leste. Tuir Diretór Jerál FSG ne’ebé sai mós oradór, Remigio Laka Vieira hateten, semináriu ida ne’e hanesan meius oinsá agrikultura sira bele atinji MDG, mínimu sira bele hatene oinsá rai fini ne’ebé adekuadu. Rai fini adekuadu presiza mós hela fatin adekuadu duni tanba ne’e maka sira kria semináriu nasionál refere. “Ami hanoin katak agrikultór maka iha album maibé agrikultór ne’e maka ki’ak mukit, entaun ami hanoin katak oinsá atu hasai ki’ak husi ne’e maka kria semináriu refere atu nune’e bele buka dalan no oinsá bele hetan dalan ida ne’e,” dehan Diretór Jerál FSG ba BT, Sesta semana liu-ba Otel Timor.
Iha fatin hanesan, Deputadu Joaquim dos Santos husi Komisaun D Parlamentu Nasionál ba assuntu Agrikultura hateten, atu fahe informasaun kona-ba realidade agrikultura iha Timor-Leste katak hahú iha tinan 2004 to’o 2012. “Ha’u sei hatudu ba sira kona-ba problema balun ne’ebé mosu agrikultór nia leet no mós failansu balun mosu iha governu. Ha’u sei hatudu alternativu di’ak atu hala’o ba agrikultura iha rai laran,” dehan Joaquim. Nia hateten nia sei halo abstraksaun de’it referénsia ba nia preokupasaun husi uluk kedas to’o agora katak povu Timor Leste maioria agrikultór depois kada tinan Parlamentu aprova osan boot ba dezenvolve agrikultura maibé realidade menus transformasaun importasaun hahan barak liu duké produsaun.
“Ita laiha importasaun. Realidade ida ne’e maka presiza atu buka alternativa bele fó solusaun”dehan Deputadu. Iha fatin hanesan, Diretór Nasionál Agrikultura no Hortikultura Gil Rangel hateten, semináriu di’ak tebes tanba bele involve husi parte hotu. Semináriu ho tópiku hanesan hala’o ona husi intidade hanesan governu no ONG Nasionál. “Ha’u haree husi FSG hanesan organizasaun lokál nian iha inisiativa di’ak ida hodi haree kestaun pobreza, kestaun agrikultura ne’ebé baze ba ita nia agrikultór sira,” nia informa.
Gil esplika, polítika Ministériu Agrikultura nian atu kombate pobreza hanesan hasa’e produsaun, hamenus ki’ak, kriasaun kampu servisu. Primeiru hasa’e produsaun produtividade hodi asegura seguransa alimentár. Seguransa alimentár sai hanesan indikadores ida ba iha ki’ak tanba hahan iha uma laran laiha. “Etapa segundu ami hasa’e rendementu agrikultór sira nian, hasa’e rendimentu agrikultores sira nian katak, ita ho sira nia produsaun liu katak sira iha asesu produsaun bele ba fa’an no mós iha osan sira bele hola, bele roupa hatama oan ba eskola nomos buat seluk tan,” nia dehan.
Terseiru hanesan, oinsá kriasaun kampu servisu iha baze,tanba ita hatene katak estatistikamente ikus mai hamutuk 75% populasaun timor nian involve iha agrikultura. Entretantu, Felix Piedade husi Milinium Development Goals (MDG) ba Timor-Leste hateten, ki’ak iha Timor Leste tuir dadus ne’ebé fó sai iha tinan 2010 katak iha tinan 2001 ki’ak hamutuk 31% . Maibé iha tinan 2007 aumenta to’o 50%, tanba iha tinan 2006 ema barak lakon sira vida no mós lakon sira nia ekonomia tanba krizi. Tinan 2009 ki’ak komesa tún ba iha 41% ki’ak iha área barak hanesan dezenvolvimentu menus no laiha kampu servisu no mós kapasidade laiha ba merkadu.
“Ba iha tinan 2015 sei hatún ki’ak ba iha 14%. Atu hatún ki’ak ba iha 14% la’os governu mesak maibé sosidade sivíl, Parlamentu Nasionál ita tenki servisu hamutuk atu bele hatún ki’ak ba iha 14%,” dehan Piedade. Entretantu, Diretór Jerál Sekretária Estadu Polítika Professionál Empregu (SEPFOPE), Jacinto Barros hateten, kona-ba vida professionál agrikultura ita hotu hatene katak atu redus empregu professionál liu husi dalan agrikultores Timor Leste. Maibé agora ita hotu hatene katak iha tempu pasadu ita nia agrikultór sira ne’e sei servisu tradisionál hanesan uza ai suak, depois balun ho liman de’it.
Agora ita tama ba iha tempu moderen, nia esplika, ita fahe ekipamentus hanesan tratór, fini, pupuk, maibé produsaun to’o agora seidauk sa’e nafatin. Loloos ne’e ita bolu naran empregu professionál hanesan ema ne’ebé servisu uza ekipamentus maibé ita nia agrikultór sira seidauk tama ba iha professionál, ita nia produtu barak maibé nia kuantidade maka la barak. (Ajhu)

Minelium Development Goals (MDG) sei redus ki’ak ba 14%,

DÍLI—Minelium Development Goals (MDG) sei redus ki’ak ba 14%, Atu redus ki’ak iha Timor Leste, Farming Study Group (FSG) hala’o semináriu loron ida tomak katak kombate pobreza liu husi dalan agrikultores iha Timor-Leste. Tuir Diretór Jerál FSG ne’ebé sai mós oradór, Remigio Laka Vieira hateten, semináriu ida ne’e hanesan meius oinsá agrikultura sira bele atinji MDG, mínimu sira bele hatene oinsá rai fini ne’ebé adekuadu. Rai fini adekuadu presiza mós hela fatin adekuadu duni tanba ne’e maka sira kria semináriu nasionál refere. “Ami hanoin katak agrikultór maka iha album maibé agrikultór ne’e maka ki’ak mukit, entaun ami hanoin katak oinsá atu hasai ki’ak husi ne’e maka kria semináriu refere atu nune’e bele buka dalan no oinsá bele hetan dalan ida ne’e,” dehan Diretór Jerál FSG ba BT, Sesta semana liu-ba Otel Timor.
Iha fatin hanesan, Deputadu Joaquim dos Santos husi Komisaun D Parlamentu Nasionál ba assuntu Agrikultura hateten, atu fahe informasaun kona-ba realidade agrikultura iha Timor-Leste katak hahú iha tinan 2004 to’o 2012. “Ha’u sei hatudu ba sira kona-ba problema balun ne’ebé mosu agrikultór nia leet no mós failansu balun mosu iha governu. Ha’u sei hatudu alternativu di’ak atu hala’o ba agrikultura iha rai laran,” dehan Joaquim. Nia hateten nia sei halo abstraksaun de’it referénsia ba nia preokupasaun husi uluk kedas to’o agora katak povu Timor Leste maioria agrikultór depois kada tinan Parlamentu aprova osan boot ba dezenvolve agrikultura maibé realidade menus transformasaun importasaun hahan barak liu duké produsaun.
“Ita laiha importasaun. Realidade ida ne’e maka presiza atu buka alternativa bele fó solusaun”dehan Deputadu. Iha fatin hanesan, Diretór Nasionál Agrikultura no Hortikultura Gil Rangel hateten, semináriu di’ak tebes tanba bele involve husi parte hotu. Semináriu ho tópiku hanesan hala’o ona husi intidade hanesan governu no ONG Nasionál. “Ha’u haree husi FSG hanesan organizasaun lokál nian iha inisiativa di’ak ida hodi haree kestaun pobreza, kestaun agrikultura ne’ebé baze ba ita nia agrikultór sira,” nia informa.
Gil esplika, polítika Ministériu Agrikultura nian atu kombate pobreza hanesan hasa’e produsaun, hamenus ki’ak, kriasaun kampu servisu. Primeiru hasa’e produsaun produtividade hodi asegura seguransa alimentár. Seguransa alimentár sai hanesan indikadores ida ba iha ki’ak tanba hahan iha uma laran laiha. “Etapa segundu ami hasa’e rendementu agrikultór sira nian, hasa’e rendimentu agrikultores sira nian katak, ita ho sira nia produsaun liu katak sira iha asesu produsaun bele ba fa’an no mós iha osan sira bele hola, bele roupa hatama oan ba eskola nomos buat seluk tan,” nia dehan.
Terseiru hanesan, oinsá kriasaun kampu servisu iha baze,tanba ita hatene katak estatistikamente ikus mai hamutuk 75% populasaun timor nian involve iha agrikultura. Entretantu, Felix Piedade husi Milinium Development Goals (MDG) ba Timor-Leste hateten, ki’ak iha Timor Leste tuir dadus ne’ebé fó sai iha tinan 2010 katak iha tinan 2001 ki’ak hamutuk 31% . Maibé iha tinan 2007 aumenta to’o 50%, tanba iha tinan 2006 ema barak lakon sira vida no mós lakon sira nia ekonomia tanba krizi. Tinan 2009 ki’ak komesa tún ba iha 41% ki’ak iha área barak hanesan dezenvolvimentu menus no laiha kampu servisu no mós kapasidade laiha ba merkadu.
“Ba iha tinan 2015 sei hatún ki’ak ba iha 14%. Atu hatún ki’ak ba iha 14% la’os governu mesak maibé sosidade sivíl, Parlamentu Nasionál ita tenki servisu hamutuk atu bele hatún ki’ak ba iha 14%,” dehan Piedade. Entretantu, Diretór Jerál Sekretária Estadu Polítika Professionál Empregu (SEPFOPE), Jacinto Barros hateten, kona-ba vida professionál agrikultura ita hotu hatene katak atu redus empregu professionál liu husi dalan agrikultores Timor Leste. Maibé agora ita hotu hatene katak iha tempu pasadu ita nia agrikultór sira ne’e sei servisu tradisionál hanesan uza ai suak, depois balun ho liman de’it.
Agora ita tama ba iha tempu moderen, nia esplika, ita fahe ekipamentus hanesan tratór, fini, pupuk, maibé produsaun to’o agora seidauk sa’e nafatin. Loloos ne’e ita bolu naran empregu professionál hanesan ema ne’ebé servisu uza ekipamentus maibé ita nia agrikultór sira seidauk tama ba iha professionál, ita nia produtu barak maibé nia kuantidade maka la barak. (Ajhu)

Minelium Development Goals (MDG) sei redus ki’ak ba 14%,

DÍLI—Minelium Development Goals (MDG) sei redus ki’ak ba 14%, Atu redus ki’ak iha Timor Leste, Farming Study Group (FSG) hala’o semináriu loron ida tomak katak kombate pobreza liu husi dalan agrikultores iha Timor-Leste. Tuir Diretór Jerál FSG ne’ebé sai mós oradór, Remigio Laka Vieira hateten, semináriu ida ne’e hanesan meius oinsá agrikultura sira bele atinji MDG, mínimu sira bele hatene oinsá rai fini ne’ebé adekuadu. Rai fini adekuadu presiza mós hela fatin adekuadu duni tanba ne’e maka sira kria semináriu nasionál refere. “Ami hanoin katak agrikultór maka iha album maibé agrikultór ne’e maka ki’ak mukit, entaun ami hanoin katak oinsá atu hasai ki’ak husi ne’e maka kria semináriu refere atu nune’e bele buka dalan no oinsá bele hetan dalan ida ne’e,” dehan Diretór Jerál FSG ba BT, Sesta semana liu-ba Otel Timor.
Iha fatin hanesan, Deputadu Joaquim dos Santos husi Komisaun D Parlamentu Nasionál ba assuntu Agrikultura hateten, atu fahe informasaun kona-ba realidade agrikultura iha Timor-Leste katak hahú iha tinan 2004 to’o 2012. “Ha’u sei hatudu ba sira kona-ba problema balun ne’ebé mosu agrikultór nia leet no mós failansu balun mosu iha governu. Ha’u sei hatudu alternativu di’ak atu hala’o ba agrikultura iha rai laran,” dehan Joaquim. Nia hateten nia sei halo abstraksaun de’it referénsia ba nia preokupasaun husi uluk kedas to’o agora katak povu Timor Leste maioria agrikultór depois kada tinan Parlamentu aprova osan boot ba dezenvolve agrikultura maibé realidade menus transformasaun importasaun hahan barak liu duké produsaun.
“Ita laiha importasaun. Realidade ida ne’e maka presiza atu buka alternativa bele fó solusaun”dehan Deputadu. Iha fatin hanesan, Diretór Nasionál Agrikultura no Hortikultura Gil Rangel hateten, semináriu di’ak tebes tanba bele involve husi parte hotu. Semináriu ho tópiku hanesan hala’o ona husi intidade hanesan governu no ONG Nasionál. “Ha’u haree husi FSG hanesan organizasaun lokál nian iha inisiativa di’ak ida hodi haree kestaun pobreza, kestaun agrikultura ne’ebé baze ba ita nia agrikultór sira,” nia informa.
Gil esplika, polítika Ministériu Agrikultura nian atu kombate pobreza hanesan hasa’e produsaun, hamenus ki’ak, kriasaun kampu servisu. Primeiru hasa’e produsaun produtividade hodi asegura seguransa alimentár. Seguransa alimentár sai hanesan indikadores ida ba iha ki’ak tanba hahan iha uma laran laiha. “Etapa segundu ami hasa’e rendementu agrikultór sira nian, hasa’e rendimentu agrikultores sira nian katak, ita ho sira nia produsaun liu katak sira iha asesu produsaun bele ba fa’an no mós iha osan sira bele hola, bele roupa hatama oan ba eskola nomos buat seluk tan,” nia dehan.
Terseiru hanesan, oinsá kriasaun kampu servisu iha baze,tanba ita hatene katak estatistikamente ikus mai hamutuk 75% populasaun timor nian involve iha agrikultura. Entretantu, Felix Piedade husi Milinium Development Goals (MDG) ba Timor-Leste hateten, ki’ak iha Timor Leste tuir dadus ne’ebé fó sai iha tinan 2010 katak iha tinan 2001 ki’ak hamutuk 31% . Maibé iha tinan 2007 aumenta to’o 50%, tanba iha tinan 2006 ema barak lakon sira vida no mós lakon sira nia ekonomia tanba krizi. Tinan 2009 ki’ak komesa tún ba iha 41% ki’ak iha área barak hanesan dezenvolvimentu menus no laiha kampu servisu no mós kapasidade laiha ba merkadu.
“Ba iha tinan 2015 sei hatún ki’ak ba iha 14%. Atu hatún ki’ak ba iha 14% la’os governu mesak maibé sosidade sivíl, Parlamentu Nasionál ita tenki servisu hamutuk atu bele hatún ki’ak ba iha 14%,” dehan Piedade. Entretantu, Diretór Jerál Sekretária Estadu Polítika Professionál Empregu (SEPFOPE), Jacinto Barros hateten, kona-ba vida professionál agrikultura ita hotu hatene katak atu redus empregu professionál liu husi dalan agrikultores Timor Leste. Maibé agora ita hotu hatene katak iha tempu pasadu ita nia agrikultór sira ne’e sei servisu tradisionál hanesan uza ai suak, depois balun ho liman de’it.
Agora ita tama ba iha tempu moderen, nia esplika, ita fahe ekipamentus hanesan tratór, fini, pupuk, maibé produsaun to’o agora seidauk sa’e nafatin. Loloos ne’e ita bolu naran empregu professionál hanesan ema ne’ebé servisu uza ekipamentus maibé ita nia agrikultór sira seidauk tama ba iha professionál, ita nia produtu barak maibé nia kuantidade maka la barak. (Ajhu)

sábado, 8 de junho de 2013

Komisaun Eventual Redus Ona OJE Rabu, 13 Februari 2013 - 11:01:41 OTL | Posting Husi

Komisaun Eventual Redus Ona OJE
Rabu, 13 Februari 2013 - 11:01:41 OTL | Posting Husi : Administrator | Kategoria: Nasional - Le Dala: 123


DILI-Inkontru komisaun Eventual (KE) ne'ebe tama ona loron tolu (hahu iha 7-12 Fevereiru), hetan ona konsensu.  Governu konkorda hodi redus ona Orsamentu Jeral Estadu (0JE 2013) milloens $100 ital husi total billoens $1,797,52.
“Tuir informasaun ne’ebé maka ha’u rona husi maluka sira ne’ebé involve iha Komisaun Eventuál ne’e hateten katak sira hetan ona konkordánsia hamutuk entre parte rua no konsege redus ona milioens $100 itál,” Deputada Bankada FRETILIN Ilda Maria da Conceição ba Timor Post iha Parlamentu Nasionál, Tersa (12/02).
 Nia hatutan, husi sinál ida ne’e ita bele apresia ona katak parte rua (bloku koligasaun no opozisaun) bele simu malu atu nune’e bele iha polítika poupa ba ita nia osan ne’ebé foti husi fundus minarai.
Tuir Ilda, perspetiva ema barak nian hateten kuandu opozisaun esforsa trava osan signifika lakohi dezenvolvimentu atu la’o. Ne’e la loos.
Deputada ne’e salienta, opozisaun trava atu hasai osan barak husi fundus minarai ne’e para ita bele estuda didi’ak atu nune’e kuandu ita hasai mós tuir nesesidade ne’ebé iha.
Konsensu Polítika
Enkuantu, Diretór Organizasaun Farming Study Grupu konsidera debate Orsamentu Jerál Estadu (OJE) iha Komisaun Eventuál taka informasaun ba públiku bele mosu konsensu polítika entre bloku Koligasaun ho Oposizaun.

“Sé deputadu sira na’in ruanulu diskuti mesa-mesak de’it ne’e klaru iha kotuk sira bele iha konsensu polítiku ruma,” Diretór Farming Study Grupu, Remigio Laka Vieira ba Timor Post iha Parlamentu Nasionál, Kuarta (12/02).

Laka hatutan, nu’udar Sosiedade Sivíl ne’ebé durante ne’e defende transparénsia iha Timor-Leste la satisfaz ho PN ne’ebé kria Komisaun Eventuál hodi dikuti Orsamentu Jerál Estadu taka ba públiku.

 “Ita nia povu agrikultór sira iha distritu sira túr hein hela iha televizaun oin para atu hatene osan ne’ebé aloka ba setór agrikutira ne’e hira. Sé hanesan ne’e povu la hatene saida makA sira diskuti,” nia lamenta. (tom/gim)

https://youtu.be/nPM_d8l5cVc