terça-feira, 25 de junho de 2013

Prioridade Agrikultores Iha Timor Leste

 All Participant National Seminar FSG get picture together  


Local Material for Housing right for farmers by Country Director Of CHL (Community Housing Limited)

all panelist FSG  in front of national Participant 

General Director Of FSG Introducing  about National Seminar

Coordinator Millennium Development Goals (MDG) Timor Leste talking on National Seminar by FSG  

National Director Horticulture MAP Timor Leste 

CSO Members Invited

General Director Of FSG with Coordinator MDG Timor Leste and Parliament member

S.E. Gil Rangel Opening Serimony FSG

All participant of National Seminar FSG

Director Nasional Hortikultura (Ministerio Agrikultura e Peskas)
Prioridade Agrikultores Iha Timor Leste

Sa Mak Prioridade ?
Prioridade katak buat ruma ou buat balun ne’ebe ita disidi tuir importansia ne’ebe ita hakarak hodi inisia uluk. Hanesan “sei ita hakarak atu ba fatin ruma karik importante uluk ita presija kria planu ida ke diak no hatene dalan liu husi ne’ebe no uza saida hodi bele to’o ita nia hakarak ou mehi ”.
Prioridade katak hanoin ruma ne’ebe ita hare’e katak presija halo duni. Hanesan ita ema presija mak buat hirak  ne’ebe prinsipal liu mak presija iha nutrisaun ne’ebe propriu no saudavel hodi hatan ema nia vida.

 Sa Mak Agrikultores?

 Agrikultores katak ema ne’ebe moris depende no utiliza rai hodi valoriza nia moris liu husi dalan agrikultores. Hanesan natar nain no to’os nain sira. Kaer ikan iha tasi laran, ema ne’ebe gosta kuda ai oan no hakiak ai ba nia moris lor-loron nian.

Prioridade agrikultures katak, importansia balun ne’ebe prinsipal hodi agrikultores sira presija halao no hahu sira nia necesidade bai-bain hodi aproveita moris no ho diak no gostu. Liu-liu bele hetan prosperiedade minimu han dala tolu loron ida. Prioridade agrikultores iha Timor Leste ida ne’e mos sei hatan kona ba importansia ba natar nain no to’os nain nian mak importante.

Ema hotu-hotu mos sei bazea ba necesidade baziku ida ne’e tantu nia atu riko ou kiak, bo’ot ou ki’ik. Hanesan sai baze prinsipal ida ne’ebe bele hamoris ema nia vida husi hamlaha no hamro’ok.

Prioridade agrikultores rasik katak ema sira ne’ebe natar nain no to’os nain sira ne’ebe sai hanesan pontu importante ba ema nia vida loron-loron nian.
Liu husi isplikasaun hirak ne’e, hatudu katak, maluk sira ne’ebe hanesan sai natar nain no to’os na’in ne’ebe moris hanesan sidadaun Timor Leste.
Liu husi lista Estatisktiku 2012 hatudu katak ema Timor Leste hotu-hotu maioria moris depende liu ba nia rai no natar sira kuaze iha 85%. Hanesan agrikulture subsistensia.
Pobreza iha Timor Tuir Banku Mundial hateten katak Timor Leste iha linha pobreza 47.9% nia okos. Tuir UNDP nia lista ikus ne’e.
Hateke liu husi dadus ne’e sidauk klaru katak se mak sai alvu ba pobreza ne’e? ema natar nain ou vila oan? Iha peskiza hirak ne’ebe iha sidauk fo klaru konaba lista ne’e.??
Iha informasaun politiku nain sira iha ASEAN hateten katak Timor Leste tinan rua mai sei sai husi Nasaun pobre nian. No agora dadaun Timor sei iha hela entre nasaun sanulu ne’ebe pobre. (Detik.com, 2013) ho rengking hitu.
Tuir kriteria MDG 2009, hateten katak barometru nasaun ne’ebe sei pobre nia rendimentu minimu ou barometru minmu mak dolar ida ba kara’ik kada loron.  Maibe ida ne’e ita sukat ho osan.
Liu husi Journal Timor hateten katak Timor Leste nia ekonomia agora hakat liu Portugal. ( journal Timor, 2013)

Rezultadu Aktual ohin loron

TL iha Fundus 13 biliaun tuir BANKU CENTRAL Timor Leste nia Informasaun ikus ne’ebe hato’o Iha Liquisa. (MF.2013)
Ita hasai osan US$ 1.5 biliaun tinan ida ne’e
Ba Programa Agrikultura 1.8% deit.
Barak liu ba Infrastruktura.
Seitor produktivu la lao diak. (bele hare’e iha OGE tinan 2013 ida ne’e).

Save importante ne'ebe bele halao mak tuir mai ne'e:

Dalan importante hodi hatan ba pobreza tuir FSG nia hare’e mak oin ha’at hanesan (Metode, Men, Materials, Money).
1. Metode diak katak sa?
Antes atu aktualiza programa ruma presija hatene uluk ita nia ema no kondisaun sira (study kelayakan ne’ebe maximun) idepois mak halo.
2. Men diak katak sa?
Ema ne’ebe atu hakbi’it presija fokus ba nia rekursus atu ba nebe (objetivu) hodi hetan saida. Rekursus ema nian.
3. Material diak katak sa?
Ema iha planu diak sei laiha material ne’ebe suporta ne’e mos programa lalao.
4. Money. (atu fasilita aktividade)

Buat ha’at belit ba malu. ida laiha, buat hotu lala’o.

Saida Mak presija halo ohin loron ba oin:

Planu istadu presija fo dalan luan ba Natar nain sira, to’os nain sira nia kbi’it.
Hasae Orsamentu minimu liu 12 % ba programa Agrikultura. Tanba Timor leste nia ema maioria mak agriultora ou ema temi dehan agrarian.
Tau matan bo’ot liu ba produtu domestiku.
Fo saida mak ita nia ema presija.



lian takan

labele hateten katak agrikultores mental mak sidauk diak no sei be’ik. Ne’e hatudu ita lakuinhese ita nia ema.diak liu halo duke hein
Obrigado!!
A Luta Continua!!

Sem comentários:

Enviar um comentário

https://youtu.be/nPM_d8l5cVc