terça-feira, 9 de outubro de 2012

FSG and member sivil Society in National Forum NGO Timor Leste supose to ESTRACTIVE INDUSTRY NEEDS MORE TRANSPARANT


KOMUNIKADU IMPRENSA
FONGTIL no CGT
Ami ezije Indústria estrativa tenke transparente

Timor-Leste hanesan nasaun foun, ki’ik ho esperiénsia ne’ebé nato’on no mós nudár nasaun ne’ebé nia ekonomia domina husi esportasaun petrolíferu dala barak sai tarjetu ba manipulasaun husi kompañia sira ne’ebé eksploita hela rekursu sira hodi lakon osan sira ne’ebé loloos merese duni atu hetan.

Durante ne’e iha kompañia multinasional lubuk mak agora halo operasaun iha area konjuntu ba dezenvolvimentu petroleum nian. ConocoPhillips, Woodside, Eni, Santos, Inpex no nia parseiru sira seluk prezensa iha Timor-Leste.

Iha tinan 2010 liu, Timor-Leste sai ona nasaun kumpridor ba EITI, prestasaun ida ne’ebé halo orgullu boot ba indústria petrolíferu sira, liu-liu kampaña mina-rai sira ne’ebé hakarak ho voluntáriu hodi suporta transparénsia atu benefisia povu “na’in” ba riku-soin ne’e.

Maibé infelizmente, realidade hatudu katak, ConocoPhillips, Woodside no nia parseiru sira la hatuur sira nia vontade atu mantén transparénsia. Sira aproveita frakeza Timor-Leste nia instituisaun reguladór nian hodi kontinua nauk osan sira ne’ebé loloos sai direitu ba povu Maubere ida ne’e.

At liu tan, mak bainhira Governu Timor-Leste deskobre katak kompañia sira ne’e la halo tuir sira nia obrigasaun legal tuir kontratu nian, kompañia sira ne’e kontinua hodi buka dalan atu lori rekursu legal atu lakohi selu fali osan ne’ebé sira nauk ona husi povu Maubere ida ne’e.

Tanba ne Forum ONG Timor-Leste ( FONGTIL ), servisu hamutuk ho rede CGT (core group transparency)  nebee servisu kleur ona iha area transparénsia no accountabilidade ba Orsamentu no rendimentu petrolíferu hakarak hato’o pozisaun liu hanesan tuir mai:

1.      ConocoPhillips no Woodside) tenke kumpre duni obrigasaun legal hodi selu taxa tuir Kontratu Fahe Produsaun no respeita tratadu Tasi Timor.

2.      Kompañia Mina-rai sira tenke promove transparénsia liu husi halo relatóriu ne’ebé pagamentu taxa  ho detallu (Disaggregate ), no sira tenke konkorda template relatóriu EITI ne’ebé auditor  More Stephens  prepara.

3.      Kompañia sira tenke suporta publikasaun relatóriu EITI 2010 no 2011 iha tinan ida ne’e.

4.      Wainhira relatoriu EITI nian la publika iha  tinan ida mak kompanha mak tenki asumi responsabilidade

5.      Governo Tenki afirma nia pojisaun lolos kona ba relatoriu EITI nian

6.      Governo tenke halo lei ida hodi regula implematasaun EITI ho karakter mandatory laos voluntariu

7.      Governu tenke haforsa rekursu atu monitoriza reseita husi Kustu operasaun no pagamentu taxa no royalty ne’ebé kompañia sira selu hodi verifika katak reseita no pagamentu sira ne’e lejítimu duni.

8.      Ikus, Sosiedade sivíl pronto atu hamriik hamutuk Estadu hodi luta hasoru manipulasaun kompañia sira ne’ebé la benefisia povu Maubere tomak.

 

Dili, 09 de Outubru  de 2012

 

Ami mak saran lia                                                       Helio Dias da Silva

                         

    

 

     Jose Amaral                                                                                  

Diretór Interinu FONGTIL                                   Responsavel  Sekretáriadu CGT     


 Dili, 09.october 2012
 FSG media published!!

                                                           

Sem comentários:

Enviar um comentário

https://youtu.be/nPM_d8l5cVc