quarta-feira, 8 de outubro de 2014

FULAN NAROMAN Kona ba partisipasaun Feto iha tempu 1976-1978



FULAN NAROMAN
Kona ba partisipasaun Feto iha tempu
1976-1978
Husi
Orador: Mana FATI no Mana Merita
Moderador : Nuno Rodrigues
Notes By:
Remigio Laka Vieira

·       Mana Fati, hahu husi  mesagen ida husi Camarada Nicolau Lobato,”democrasia la lao seim partisipasaun feto, sei lalao ba oin” hateten. Kuandu Mn Fati sei 14 anos hanesan uniaun estudante Timor Leste 1974-75.
·       Aprende buat barak kona ba hakbiit partisipasaun alfabetisismu nian. No “ho pratika no istuda husi pratika hirak ne’e”.
·       Sempre iha esklaresimentu ba pratika nebe la’o.
·       No voluntariamente ho vontade ema hotu tuir no feto mos partisipa hotu husi fatin-fatin.

Mn. Merita Alves
Sefi OPMT
·       Iha tempu neba Hateten inan aman konservativu tebes.
·       Feto timor atu namora arbiru ne’e difisil.
·       Tanba ne’e ih atempu neba sei iha diskriminada.
Ijemplu ida mak “festa ruma ami presija husu lisensa kuandu aseita mak bele tuir. Sei lae entaun latuir duni”.

·       Iha tempu 76-78 neba iha formasaun eskolar. Kuadu 25 sinku de abril mosu rvolusaun ne’e akontese.
Kmrd kalsona no domingus sira komesa. No nia dehan atu ami feto sira importante no presija partisipa. No Mn. Merita mos  dehan katak; Maria goreti nia iha tempu neba nia aktivu liu no iha tempu neba kedas ita iha komesa ona iha golpe. No FRETILIN halo kontra Golpe. Hau sidauk disidi atu tuir parte nebe. Maibe iha tempu neba ami nia uma iha Komite Central FRETILIN nia sorin tanba ne’e ami vizinhu ho kamarada avo Savier.
Tanba Xavier nia uma iha sorin vainhira mosu konta golpe entaun Indonesia tama.  No parakerista sira ne’e kuandu tu’un tama too ami nia uma laran. Ami sidauk hatene atu halo saida ba situasaun iha tempu neba. No ami komesa evakua ba ailaran no ami hanoin katak ami bele fila iha loron ida ou loron rua maibe ami to’o iha foho mak ami foin komprende katak ami sidauk bele fila ba vila iha tempu besik.
Entaun ami iha ailaran. No ami iha ai laran ami iha aktividade barak ne’ebe liu husi lideransa FRETILIN mai halo sensibilizasaun politika. Tuir aman sira nebe konservadores.
Kona festa entaun ami nia aman hateten katak orsida ema metan husi taibesi sira mai oho hotu imi ou istraga imi. Tanba fou-foun sira lakomprende maibe liu husi lalaok nebe CCF halo ami sempre iha koragen no bele domina no convence hanoin negative nebe mosu iha kakutak inan aman sira nebe konservativu.
Husi Kmrd KOmite sentral mai fo hanoin ami foin komprende katak feto nia partisipasaun ne’e importante liu hodi bele alkansa objetivu nasional ba libertasaun nasional.
No komesa sai organiza ema tanba ami iha kuinesimentu tanba ne’e mak sira husu ami nia partisipasaun maksimu ba situasaun difisil ne’e.
Material ne’ebe ami uza hodi hanorin sira tuir kbi’it ne’ebe iha: hanesan uza material saida mak iha sira nia sorin no iha. Hanesan fatin, fatuk ou ai nebe besik sira no utilize hanesan  maneira atu aprende buat ruma.
FRETILIN nia prinsipiu mak “trabalho na kualidade”
Programa nebe iha tempu neba iha mak  hanesan : Ba agrikultura, ba iha akrese, no logistika. No forma feto sira ba trabalho do konjuntu, nomos kooperativu
FRETILIN nia prisipiu ida mak tenki disiplina. No labele iha diskonfia malu. Hodi bele kondus ba situasaun iha luta nia laran. Maibe Ho responsabilidade.
No absorve problema liu husi linha politika FRETILIN nia ne’e mak akontese iha durasaun tinan rua entre 76-78.
Kuandu iha situasaun ameansa presija tuir koordenasaun liu husi kuadrus polikta zona ninian.
Husi prosesu hira ne’e entaun atu enkamina ba objetivu luta prolonger ba tinan naruk ninian. Entaun ami tempu neba iha hanoin oinsa bele hola malu Kaben atu nune  bele ba luta prolongada nian. Tanba situasaun nune duni. No iha programa kooperativu no partisipasaun feto nian

Forsas nian ba feto sira atu kaer kilat ba trabalho kolektividade.
No feto nia pontu nebe sira kaer dala ruma mak sira bele bobar kilat no haloot kilat no laloke matan maibe taka matan hodi halo. Ida ne’e parte ida ne’e ami halo maibe ami lakonsege kaer kilat hodi ba funu.
·       Idepois tres anos de luta iha ailaran no ikus mai  no ikus mai  ami tenki tama prizaun maibe labele desamina.
No iha tempu neba mos Camarada Niculau Lobatu dehan  tan katak “Maske feto iha Timor mate hotu ona maibe ferik ida ne’ebe sei moris mos sei kontinua lori luta ne’e ba oin nafatin” ida ne’e mak. Ida ne’e mak Mn. Merita Kapta iha tempu neba.
Kuandu sai husi prizaun ema sempre dehan “nia iha ai laran ne’e sempre hola mane arbiru” ne’e hanesan sofrementu ida nebe hatuur ita nia an atu hatene situasaun ida nebe boot liu.

Saida mak ita tenki halo?
“10 junhu hanesan mesakre craras akontese ami buka dalan oinsa lori informasaun ba liur. “ haruka informasaun ba liur. Tenik Mn. Merita
Iha mos palavras de orden iha ailaran “ o revollusionriu atu feto ga mane tenki halao deit mak nia hatene halo.” No halo derotas ba seguransa no hatene kode kuandu iha buat ruma akontese. Bainhira iha indisiplina tenki tama rai kuak.” RENAO (kampu rehabilitasaun Nasional) ida ne’e akontese kuandu maluk ida halo sala. Ijemplu “Lizeiru kman ba halao tenki ba taa akar ou fo servisu halao natar ou no halo servisu ba komunidade.
Lalebele tuur konta ema nia vida? Sei kuandu bo’ot tama raikuak no loron tenki ba halo servsiu no kalan tama rai kuak iha tempu kalan. Do iha fatin seluk ba tara nia iha au ou ai hamri’ik”. Akontese mos ami iha ailaran kuandu Kilat mota lori tenki responsabiliza. No tenki fo razaun. Tanba sa mak mota lori kilat buat hirak ne’e akontese. Satan kilat nebe mota lori ne’e komandante ida ninian.

Jose luis Oliveira Assosiasaun HAK husu
Antusiaismu iha tempu neba oinsa?
No mahi ida uluk no realidade agora oinsa?

Mana fati hatan :
uluk osan laiha, maibe ami lao maibe agora ne’e osan iha mak ba.” Uluk ne’e bele ki’ik no boot ami lao deit no halo” juventude laiha formasaun diak. No laiha bimbingan  ida ba sira.
Mana Merita hatan: UNETIL no Le’ZEAVAL
Maluk sira balun Estudantes sira hakotu ona skola  ba Rural hodi bele halo kampanha kona ba edukasaun politika ba ema hotu-hotu iha base

No estudantes sira husi Afrika fahe filamzen ba estudantes no ema hotu. Calvarinu, Sahe. OPTT no direitu Trabalhadores. So partidu uniku hakarak libertasaun nasional mak FRETILIN.
Remata husi kuarta klase tenki hanorin ona ema ho voluntariamente. no vontade.
Luta ba igualidade ne’e husi uluk kedas. Iha lima;
·       Libertinazen labele hola feto arbiru.
·       Kritika auto kritika liu husi justu korektivu. Ida ne’e eduka nia forma modu livre.
·       Kombate poligamia; labele hola mane no feto rua
·       Prostituisaun. Husu tanba sa mak tuir prostituisaun no rehabilit
·       Rehabilitasaun ba labarik (RENAL) labarik sira iha krese husi inan aman dadur hanesan Avo Xavier nia oan rua mate tuir-tuir malu. Loron ida tuir-tuir malu.

Situasaun ohin loron presija hadia mak:
Presija iha hanoin oinsa akupa ema hotu nia hanoin hodi bele iha aktividade atu nune labele hemu tua arbisru. Hanesan padre ida iha Metinaro nebe muda ema husi hemu tua iha Estrada ninin nop bele sai ema ne’ebe aktivu tanba padre halo aktividade ou fo knar diak ba sira no fahe aktividade tuir time planu nebe dirije ba sira hanesan halimar nia tempu no hamos duut iha natar laran.
Konkluzaun katak;
“Iha tempu okupasaun ita iha formasaun ida ke diak tuir disiplina no iha kritika auto kritika kuandu iha sala ruma maibe liu husi dalan egualidade generu ema ninia”.

Sem comentários:

Enviar um comentário

https://youtu.be/nPM_d8l5cVc