quarta-feira, 3 de agosto de 2011

PRIORIDADE NASIONAL AGRIKULTURA IHA ENKLAWE OEKUSE 2011

                Husi inisiu ita hahu Ukun Rasik An iha buat barak ne’ebe ita liu no ita hakat. Bele dehan katak ita hahu husi mamuk husi dia 20 de maio 2002 to’o ohin. Iha governasaun RDTL ida ne’e mos ita muda dala hat. Maibe to’o ohin ita sidauk disidi agrikultura hanesan pontu importante ba ita nia nasaun ne’e rasik. Mesmu iha maibe hanesan garganta de’it. Basatan ita hateke mai Enclave ida ne’e ba planu nasional de`it mos sei frazil hela. Oinsa ita bele hanoin mai iha fatin ketak los no iha rai Indonesia nia le’et. Ita fiar katak buat barak mak ita presija hadia no disidi sai hanesan prioridade ba ema hotu no ba nasaun Maubere ne’e rasik liu-liu iha regional enclave ida ne`e. Bele dehan katak ita presija iha prioridades liu husi prioridades barak nia le’et. Tantu atu mai husi ne’ebe de’it.

Prioridade Nasional Agrikultura Iha Timor Leste.

                Ita presija hatene katak ita ema moris ita necesidadde basiku mak Hanesan Agrikultura. Maibe maluk balun hanoin katak ida ne’e ladun importante ba ema hotu iha rai pedasuk ida ne’e. it abele konsidera ida ne’e hanesan dezastre boot ida. Tanba, ita hare’e katak necesiadade baziku ida ne’e iha buat hat mak sai fator importante intenta ita;
Dahuluk, kualia kona ba disizaun politika ne’ebe la tau prioridade as ba programa agrikultura hanesan alokasaun (OGE) Orsamentu Geral Istadu ba tinan ida ne’e liu husi Proposta OGE tinan ida ne’e (2%) de’it no Lahaluha mos ita nia  obstaklu bo’ot hanesan ita nia governasaun ne’e hakonu an mak barak liu. Hanesan indikasaun korupsaun barak liu (indika!!!). maibe sei ita hateke ba lirvru 05 husi OGE 2011 ida ne`e hatudu katak iha 2011 ida ne`e ba prioridades national hitu (07) mak parte primeiru mak infrastruktura baziku, no tuir tan mak dezenvovimentu Rural, Tuir tan mak sira seluk. Sei karik nune oinsa kona ba area agrikultura iha baze. Tanba iha sete prioridade ba guvernu 2011 ida ne`e dehan de`it mak dezenvolve infrastruktura baziku nomos dezenvolvimentu rural. Hakerek nain hanoin katak ida ne`e hanesan kria kondisaun ba agriculture sira. Ne`e hanesan pasu diak ida ne`ebe durante ne`e FSG mos propoint bai-beik iha tinan hitu nia laran. Ita hotu prefere bele kria kondisaun diak liu, tantu husi kuantidade nomos kualidade. Parte ida ne`e hanesan pasu positive ne`ebe bele muda situasaun ida.
Daruak planu estrategiku nasional hare’e katak tuir prioridade ne’e iha buat seluk mak sai prioridade nafatin. tanba sira nia hanoin katak problema boot nasaun ida nian tanba hun ne’e mai husi konflitus mak akontese. Maibe sira lahatene no lakoi husu kona ba, tanba sa konflitus ne’e mosu no nia huun mosu ne’e mai husi ne’be? Dala barak maluk seluk no ita hotu sempre koplika hela de`it. Tanba sira nia hanoin katak atu estabelese no estabiliza nasaun ne`e presija buat barak. Hanesan tuir lolos ita bele resolve tuir hanoin ida ne`ebe hakerek nain lansa iha tempu krizi outobru 2006 hateten katak konflitus ne`e mosu tanba falta aktividade iha komunidade nia le`et basatan komun agrikultura mak maioria (Hare`e ba FSG, 2006 dok) ida ne`e mos hanesan filosofia iha nasaun OKINAVA (Japaun) katak sei karik iha aktiidade barak iha komunidade nia le`et, sei mos kria pas iha ita nia le`et ladun preiza siguranza hanesan FSI (Forsa Armada Australia Nian), Karik Polisia de`it! Hodi akumpanha prosesu estabilidade Nasional nian hanesan F-FDTL, PNTL, UNPOL.  
Datoluk, kona ba ambiente ne’ebe at maibe lakoi buka solusaun atu prevene hahalok at husi auto nivel to’o baze. Hanesan ambienti ne’e ita ratifika konvensaun internasional barak maibe ita lakoi kumpri ba tinan ida ne’e. ita hotu priorliu no aumenta OGE ne’e ba infrastrutura no haluha kona ba alternative saida mak ita bele reduse ambienti nebe muda an la oras dala ruma manas dala ruma udan derepenti de’it latuir nia oras. No iha situasaun ida ne’e ema hotu konsidera hanesan Mudansa Klimatika ne’ebe akontese.
Daha’at mak hanesan tentasaun boot balun mak, edukasaun ne’e la halo ema atu sai matenek. Maibe eduka ema atu depende nafatin. Kria ou eduka ema hanesan teleizaun ou robot idepois ida seluk remut tuir ema ida nia hakarak ou hanesan kolega balun nia hanoin kria ema hanesan gerobak hodi ida seluk tenki dudu mak ba ou muda an ou hanesan kareta ida karik ita presija ense mina mak bele halai se lae, entaun ne`e laos edukasaun nia ijemplu hodi kria nune maibe kria ema hodi sai duni kreativu hanoin no halao tuir hahalok ne`ebe edukador sira transforma sai ema ne`ebe los no edukativu tuir transformasaun moris avansadu no uza matenek rasik hodi lalika sai ou uza ema seluk sai advice nafatin ita. Entaun ita presija buat hat ne’e hanesan fator importante ba nasaun RDTL iha rai pedasuk ida ne’e. tanba ita sei iha prosesu habeik malu no habeik ita nia laran. Ba comunidade ita le`et.

 Programa Agrikultura Iha  Regional Enclave.

Sei ita hateke mai iha Regiaun Enclave ne’e ita bele buka hanoin ida hodi bele garante no preteze ba ita nia nasaun ida ne’e liu husi faktus balun ne’ebe ami (FSG) iha. Hanesan liu husi Proposta OGE 2011 ida ne’e, ita bele hatene kona ba prioridades ba agrikultura mak oinsa? Ba nivel prioridade nasional 2011 ba Programa Agrikultura ne’e, sei ita kompara ba programa sira seluk ita hotu hanoin dala ruma ladun importante. No disizaun politika privada mak barak liu iha ita ninia governasaun ne’e nia generalidade. Maibe lahanoin kona ba prioridade ne’ebe objective ne’e mak sai importante ba nasaun ida ne’e.
Hanesan ita hotu hatene katak liu husi debates ba proposta OGE 2011 ba Programa Agrikultura iha ita nia Istadu RDTL. FSG team no nomos hakerek nain rasik identifika katak, iha buat balun ita presija proteje hodi bele garante transparasia publiku hanesan mos agrikultores husi nivel baziku no auto nivel nia necesidade baziku. Tanba ba tinan ida ne`e ita infrenta iha problema rua ba programa agrikultura liu husi nivel disizaun ba prioridade nasional. Hanesan iha ita nia guvernu RDTL ba tinan 2011 ida ne`e, guvernu liu husi Ministerio Planu Finansa ba proposta OGE 2011 hato`o katak PN ba dezenvolvimentu ba Programa Agrikultura, rekursus natural, Ambiente, hamutuk ba iha Prioridade nasional sigundu lugar. Hakerek nain hanoin katak ne`e Prioridade nasional diak ida ba tinan ida ne`e. Maibe sei ita kadi`i klean, Programa agrikultura sai hanesan programa marginalizadu tebes. Tanba husi total OGE Istadu ba Programa agrikultura 2% de`it. Husi total OGE ida ne`e. tanba tuir hakerek nain nia hare`e katak, so Programa Agrikultura mak bele reduse no sai hanesan alternative ba mudansa ambienti ne`ebe at. Nomos Ema hotu infrenta no hetan sobu husi natureza. Maibe ita disidi atu utiliza ba alternative seluk nafatin.
Aumenta problema ida tan mak Hanesan ambienti ne`ebe sobu at ita nia natureza hirak ne`e no ita hotu ne’ebe mai iha fatin ida ne’e basatan ita hotu lahatene Budget hira mak atu aloka ba iha kada distritu liu husi PDD ba agrikultura nia programa iha distritu sira hanesan iha distritu Oekuse. Tanba ne`e hanesan FSG mos liu husi nia dalan rasik oinsa komunidade agrikultura mos bele hetan benefisiu liu husi PDD ne`e. tanba ne`e FSG fahe informasaun semana tolu iha Janeiro 2011 hahu husi dia 07 to`o dia 29 de Janeiro 2011 nia laran kona ba BUDGET total 1 biliaun liu ne`e hirak mak aloka ba iha Enlave Oekusse liu-liu ba komunidade Agrikultura iha Regional Oecuse. Ne`ebe hetan partisipasaun maksimu husi lideransa komunidade iha suku sanulu resin walu (18) iha enclave Oekuse nune mos hetan partisipa no fasilita fahe informasaun ne`e husi NGO Foundasaun Fatuk Sinai Oekusse (FFSO) nunemos hetan fasilita mos husi NGO BELUN ba fahe informasaun ne`e iha Pasabe (Malelat) nomos hetan partisipasaun no fasilita husi Fokal point Luta Hamutuk Institute nune mos inklui hetan informasaun ne`e mos hanesan eskola teknika agrikula Oekusse no eskola sekundario iha suku Naimeko. Nunemos ami lahaluha hodi fahe ba Estokholder sira seluk hanesan Reprezentante Sosiedade sivil, Polisia (PNTL) no Mestri sira seluk iha suku Cunha ne`ebe iha Regional Oekuse ne`e ema ne`ebe Partisipa iha semana tolu nia laran hamutuk ema ne`ebe partisipa mak ema 600 liu (atus ne`en liu).
Liu husi aktividade fahe informasaun ida ne`e ho intensaun porfundu mak, dahuluk mak Atu Garante Transparansia publiku husi programa agriculture ninian,  daruak Atu komunidade hotu-hotu bele tau atan ba protesaun sedu husi korupsaun, Hodi dudu prosesu dezenvolvimentu ho kualidade diak liu tan no promove Boa Governasaun diak liu tan. Tanba liu husi dalan ne`e tuir FSG nia hanoin katak bele komunidade rasik bele hatene kona ba prioridade ba sira nia importansia ne`e iha ga lae no oinsa bele hetan aksesu ba informasaun ba sira nia moris. Hodi loke sira nia hanoin katak komunidade ne`e nia posibilidade hodi hetan aksesu ba programa agrikultura iha sira nia le`et. Tanba hanoin ida katak komun agrikultura mak maioria iha rai pedasuk ida ne`e. entaun oinsa sira bele hetan aksesu ba alokasaun orsamentu ida ne`e hodi ajuda sira nia moris lor-loron. Tanba to`o ohin loron mos kona ba sira nia produsaun iha tinan ida ne`e menus no fos MTCI nian ne`ebe Faan iha Enclave 40 dolar ba 25 kg. oinsa sira bele hetan aksesu.  Maibe tuir FSG nia hanoin katak karik liu husi programa PDD bele ajuda netik ba prosesu desentralizasaun ne`ebe hahu ba tinan ida ne`e. tanba ne`e FSG hateke ba Planu ne`e fahe kedas informasaun ba suku sira no aldeia sira hotu iha Oekuse hodi sira bele hetan aksesu ba Programa PDD ne`e. Atu PDD ne`e bele ajuda ga lae importante sira rasik bele hatene informasaun hodi hetan kriasaun Programa guvernu ba PDD ne`e ba agrikultura ne`e iha ga lae. Sei suku balun ne`ebe lahetan projetu PDD FSG prefere sira bele buka dalan hodi hetan Projetu ba kada suku no aldeia ne`e.
Liu husi ne`e sei ita hateke ba proposta no hetan aprovasaun husi guvernu ne`e katak, Total Cobinasaun proposta OGE Ba Tinan 2011 Total hamutuk ne`e husi doadores iha US$ 194,8 miliaun no Finaneira General Istadu RDTL hamutuk mak US$ 985  Miliaun. Entaun Total OGE  iha US$ 1.182.8 Biliaun mak atu hasai ikus mai PN Aumenta ba US$ 1.3 biliaun. Hakerek nain sidauk hatene kona ba tanba sa mak PN aumenta OGE ne`e. karik PN mak halo planu ba guvernu nune mos. Tanba informasaun ne`ebe iha ne`e focus deit ba programa agrikultura ne`ebe tuir FSG nia focus mak oinsa PDD bele asegura Ogrikultures nia importansia. Hanesan ba tinan ida ne`e mak Istadu liu husi Proposta Ministerio Finansia ba Programa Agrikultura ba tinan 2011 ida ne`e no Hira mak   PDD ne`e husi Total Max OGE ba kada postu, suku no aldeia  hanesan ba MAP Osan Total ba MAP hamutuk US$ 12.909 miliaun livru 2b BUDGET 2011, Total Projetu PDD ba Programa Agrikultura iha 13 husi 31 projetu oi-oin ne`ebe atu hahu iha regional enklave ne`e  ho  total osan hamutuk US $  998.000. husi osan ne`e hotu atu aloka mai iha konstrusaun kanal  irigasaun 11 Sanulu resin ida no Mini Chek Dam rua.
Husi total projetu  ne`ebe tama mai Oekuse total US$ 2.532 miliaun. Ba MAP iha tinan ida ne`e laiha Kapital dezenolientu ho razaun iha programa PDD bele atende kona ba capital  dezenvolvientu ne`e. PDD ba kada postu, suku sira no Aldeia mak iha max US$150.000, ba postu (kecamatan) suku sira iha Max US$. 75.000 nomos ba kada  aldeia iha Max US$ 15.000. no sei ita kompara ba Funsionario publiku sira iha Oekusse MAP nian mak, Funsionario Publiku ba Extensionista no naoextensionista iha 89 Ema mak Ejisti iha regional Enclave Oecusse. Nune mos doadores sira ba MAP mak iha 15.1 miliaun. Nune mos fundus especial ne`ebe tama ba planu ne`e dehan katak Fundus Espesial  ba Programa Agrikultura ida ne`e ba projetu irigasau    Mota TONO (oekusse) nomos iha Bebui Viqueque hamutuk iha US$ 1.819.000,
Liu husi fahe informasaun ida ne`e hodi bele garante katak ita garante rasik husi baze katak programa hirak ne`ebe tuir Planu ne`e bele atinji ga lae? Nune mos hodi dudu prosesu bajustisa social ne`ebe agora dadaun infrenta iha sira nia le`et. No kumunidade agriculture ne`e prioridade nafatin ga lae? Ou keta maluk seluk lari kleuk tuir sira nia poder ne`ebe durante ne`e sira iha. Hanesan iha dia 10 de janeiro ministru hateten katak tinan ida ne`e ba tinan Pekuaria nian no Florestal nian. Maibe iha fatin seluk sefi komisaun D hateten katak MAP laiha Planu ba Tinan ida ne`e. sei nune FSG konsidera katak Adviser sira iha tinan tolu nia laran la halo planu ida. Sei nune ita hanoin katak estadu no guvernu ida ne`e liu husi MAP halo krimi Publiku Organizadu ba Korupsaun iha MAP tanba durante tinan tolu la Observa tuir hodi halo Planu ba tinan tuir ba tinan ida ne`e. Tanba to`o tinan tolu no la halo buat ida. Sei ita bazea ba PN Komisaun D nia Hanoin iha dia 10 de janeiro 2011. basatan iha tinan ida ne`e MAP hetan de`it salario ba kada fulan maibe orsamentu operasional laiha entaun MAP ba tinan ida ne`e tur de`it no la implementa buat ida. Maibe ita hotu hatene katak guvernu mak fatin implementasaun ba programa hirak ne`e hotu. Maibe Prefere hodi liu husi MAP nia extensionista sir abele voluntariamente bele sukat no halao sira nia serisu ho kapas tuir neesidade ne`ebe iha.
Bazea ba rekomendasaun ne`ebe FSG ba fahe informasaun mak sukus sira no aldeia sira prefere PDD ne`e bele ajuda komunidade agrikultura iha baze, hanesan fini, no hetan atendientu tekniku, rai ne`ebe tempu udan ben naruk ne`e monu bei-beik oinsa resolve, nomos kona ba projetu agrikultura ne`e barak mak implementa fail iha vila maibe ba foho hanesan ba Pasabe, Bobocasae, Oesillo, Nitibe laiha maibe iha suku Costa, lalisuk, Cunha, Lifau, Natardik mak barak liu. Tanba ne`e sefi suku husi Bobocase, Malelat, NItibe, Sakato no sira sei kolabora hodi bele mos hetan projetu PDD ba sira nia aldeia no Sukus. Nunemos komunidade husu tanba sa mak liu husi OGE ne`e sira ladauk prioridade? Nufim ba tinan ida ne`e guvernu halo planu osan bo`ot tebes. Sei guvernu laiha osan ne`e buat seluk maibe guvernu iha osan maibe kumun agriculture ladauk prioridade. Tanba ne`e komun iha Oekuse hakarak prioridade ne`e presija justu ba komun maioria.

Sem comentários:

Enviar um comentário

https://youtu.be/nPM_d8l5cVc