terça-feira, 7 de maio de 2013

RESULTADU PRODUSAUN AIHAN LOKAL IHA NEBE?


-->
RESULTADU PRODUSAUN AIHAN LOKAL IHA NEBE?

Husi : Gil Rangel


Iha Loron Tersa, dia 23 de Abril de 2013, Ministerio de Agrikultura e Peskas (MAP) hakat ba plenaria iha uma fukun Parlamento Nacional hodi aprezenta relatorio progresso servisus nebe implementa. Kestaun lubuk ida nebe sai preokupasaun mak hanesan : resultadu produsaun local menus (iha nebe)?; fatin balun komesa hamlaha; irigasaun la funciona diak no hetan estragos at to grave; operasional tratores la fo benefisiu ba hasae produsaun; jestaun ka prestasaun servisus ladiak iha MAP; transformasaun teknologia seidauk propiadu no kestaun balun konaba peskas, animal moras no mos aifunan mutin nebe halakon area pastagen pekuaria nian. Kestaun hirak nee nudar resultadu fiskalizasaun husi Excellencias Deputado/Deputada durante tuun ba kampu. Kestaun sira nebe koloka hanesan meios fo hanoin, kurizi no buka solusaun ida nebe diak ba povu nebe ita hotu servi ba, tane no hakbiit sira hodi hiit an ba moris diak iha palku dezenvolvimentu nacional.
Husi perguntas nebe hatoo no hanesan akresenta iha diskusaun mekanismu debate katak perguntas id abele hamosu (stimuli/surgir) perguntas perguntas barak-barak. Realidade tempu neba Deputado/Deputada ida husu perguntas bar-barak tuir tempu nebe fo (3 minutus). Iha okaziaun nee kompetensia Ministru MAP fo resposta. Maske “maksalak” oan akontese tamba Ministru MAP fo tempu ba Diretor Nacional Irigasaun fo respostas balun konaba kestaun irigasaun. Hakerek nain, nudar Diretor ida mos iha MAP, rekorda hela perguntas barak, maske Ministru la responde detalhus hotu iha tempu neba ka define resposta sira hanesan retorika deit. Nee kompetensia Ministru, atu resposta klaru, detalhus ka retorika deit, nudar ema politika nian. Maibe saida mak hakerek nain atu hatoo iha papel nee, relativamente relasiona dadus teknikus, aproximasaun/asesmentu tekniku, analze faktus no resultadu levantamentu dadus no previzaun ruma iha area tekniku nian.
Husi aprezentasaun dadus no previzaun tekniku, nebe halao husi funcionariu publiku ka birokrata ka professional sira, konserteza liu husi sistema no metodologia nebe montadu ho fundamentu sientifiku no esperiencias empiriku. Sai preokupasaun nudar ema tekniku (Diretores) mak perguntas sira nebe orientasaun “debate politika” katak dados nebe akresenta la los no tekniku sira bosok (ten), nunee la dignifika esforsu ka sistema ho metodologia nebe dezenvolve husi tekniku, maquina do estadu, investimentu husi estadu ba administrasaun publika no komitmentu profesionalismu. Ema (funcionariu publiku, FP) lubun ida nebe rekruta ho sira ninia responsabilidade servi, servis no servi. Sira nia servisus (eskolha FP) mak dignidade, hanesan temin iha frasa lingua Bahasa Indonesia katak Pekerjaanku adalah Harga Diriku.

Levantamento Dadus
Sistema no Metodologia Levantamento Dadus Produsaun Aihan Prinsipal sira nebe durante nee halao husi MAP mak inventarizasaun area potensial, area kultivu, area kolheita, skema irigasaun ho ninia potensia, area irigasaun ho kategoria tradisional, semi-tekniku no tekniku, area irigasaun nebe funciona, area natar nebe abandonadu, area nebe kultivu tinan-tinan, fontes be ba natar/toos (mota, bee moris, utiliza udan been). Dadus hirak nee mos verifikadu husi dokumentus pasadu nian hanesan “Relatoriu Timor Leste em Numeru, Timor-Timur dalan Angka-tempu Indonesia, Assessmentu Aihan (Crop Assessment), Survey no Dadus Census Uma Kain 2004 no 2010. Hahu tinan 2011 mos MAP lansa programa Sistema Monitorizasaun Seguransa Aihan Suco (SMSAS), nebe kada extensionista iha Suco, relata dadus area kultivu, area kolheita, nesesidade fini, area afetadu husi peste no moras, area hetan dezastre, no informasaun seluk tan.
Hafoin dadus progressu no lalaok kultivu iha kampu relata no analze situasaun balun iha tereno relasiona ho produsaun, Equipa Nacional MAP tuun hamutuk ho Equipa Indepente husi Agencia FAO hodi halao UBINAN (parcela sukat-tetu) hodi hetan estimasaun total ba produtividade unidade area (ton/ha) no ikus mai halo estimasaun produsaun (ton) ba area unidade gografia (natar ka to’os fatin) iha tempu kultivu (primeira epoka no segunda epoka). Husi kada unidade gografia nebe representa aldeia/suco ka teritoria ka sub-distrito rekapitula hodi halo estimasaun ba nivel distrito no nacional nian. Tamba sa persija equipa KONJUNTA MAP/FAO mak halo ubinan? Nee hodi hetan dadus nebe transparante no iha responsabilidade tuir objetivu no metodologia. Equipa mos ho responsabilidade boot atu hatudu dadus ba mundu/publiku no redus risku inventa dadus ka intrepretasaun dadus husi tekniku sira. Metodologia tuir ona estandar ka padraun internacional nian. Investimentu ba treino estatistiku no procedimento (protocol) levantamento durante nee suporta makas husi FAO, WFP, ACIAR/SOL, RDP no parceiros dezenvolvimento nebe involve iha agrikultura hanesan AusAid, USAID, JICA, EC, GIZ.
Alende nee mos surveys/estudus barak halao husi MAP ho ninia parceiros sira hodi iha dados beneficiaros no impaktus bele sai referencia no provas konaba melhoramentu produsaun ho indikadores produtividade. Implementasaun teknologia ICM/SRI, utilizasaun fini alta produsaun hanesan batar (SELE, NAI, Noi mutin), fini hare Nakroma, aifarina Ailuka 2 no 4, fehuk Hohrai 1,2 too 3, kontribui ba produtividade no produsaun aihan. Maske iha desavius nebe infrenta mak area kultivu iha dekrisaun hahu 2011 tamba influensiadu husi alterasaun mudansas klimatiku no desafius nebe sai preokupasaun ema barak nian katak animo populasaun no joven sira iha agrikultura menus no baruk halo to’os ho natar tamba…..razaun sira dehan ema barak iha osan husi pensaun, projektus barak, fos folin baratu, seluk-seluk tan !?

Rekapitulasaun Dadus Aihan prinsipal Hare ho Batar
Produsaun hare (fos) ho batar mak sai sasukat ba situasaun despensa uma kain hodi asegura Seguransa Aihan (Alimentar). Produtos principal nee ninia disponibilidade, aksesibilidade, estabilidade/seguru no utilizasaun iha tempu no okaziaun ba konsumu aihan ba ema ida-idak tuir ninia nesesidade nutritive nian. Nunee, sura no tetu, dadus disponibilidade sai importante tebes.
Tabela 1. Rekapitulasaun Dadus Hare (FOS) husi tinan 2006 - 2012

2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
TOTAL AREA KULTIVU, Ha
34,368
38,596
45,635
41,791
38,069
40,963
36,840
TOTAL AREA KOLHEITA, Ha
31,386
38,582
45,635
38,998
36,548
35,561
35,590
Produktividade Medio, ton/Ha
1.76
1.56
1.76
3.16
3.09
2.76
3.35
TOTAL PRODUSAUN HARE KULIT, Ton
55,414
60,424
80,257
120,775
112,925
98,297
119,166
FOS (dulas), Toneladas
33,249
36,254
48,154
72,465
67,755
58,978
71,500
Total Pop (Census 2004 no 2010)
952,381
980,952
1,009,524
1,038,095
1,066,409
1,092,109
1,117,810
Requerimentu Konsumo FOS, Ton
85,714
88,286
90,857
93,429
113,039
115,764
118,488
SURPLUS/DEFICIT FOS, Ton
-52,466
-52,031
-42,703
-20,964
-45,284
-56,785
-46,988
IMPORTASAUN FOS, ton




58,782
97,175
23,313
% Sae/tuun kompara tinan kotuk

8.29%
24.71%
33.53%
-6.49%
-12.95%
5.23% (sae)
Fontes : Analze Diresaun Nacional de Agricultura e Horticultura
Tabela 2. Rekapitulasaun Dadus BATAR husi tinan 2006 - 2012

2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
TOTAL AREA KULTIVU, Ha
82,320
77,613
86,504
77,961
75,804
26,928
38,952
TOTAL AREA KOLHEITA, Ha
71,221
72,480
79,433
71,340
70,255
21,699
38,891
Produktividade Medio, ton/Ha
1.38
0.88
1.26
1.88
2.12
1.41
1.78
TOTAL PRODUSAUN BATAR, Ton
92,219
71,526
100,173
134,715
148,891
30,666
62,839
BATAR ba Konsumo 70% (redus lakon/hahan animal no fini), Ton
67,320
52,214
73,126
98,342
108,690
22,386
45,872
Total Pop (Census 2004 no 2010)
952,381
980,952
1,009,524
1,038,095
1,066,409
1,092,109
1,117,810
Requer. Konsumo BATAR, Ton
100,000
103,000
106,000
109,000
71,449
73,171
74,893
SURPLUS/DEFICIT BATAR, Ton
-32,680
-50,786
-32,874
-10,658
37,241
-50,785
-29,021

Deficit
Deficit
Deficit
Deficit
Surplus
Deficit
Deficit
% Sae/tuun kompara ho tinan kotuk

tuun 22.44%
sae 28.60%
sae 25.64%
sae 9.52%
tuun 79.40%
sae 56.55%
Nota observasaun
Deficit iha konsumo BATAR laiha impaktu boot tamba konsumidores muda ka komplementa ba/husi FOS, Farinha, Fehuk, Aifarina no aihan seluk tan. AFETA ba batar nia folin karun ($ 0.50/kg)








Fontes : Analze Diresaun Nacional de Agricultura e Horticultura

Husi aprezentasaun dadus nee, refleta produsaun lokal seidauk bele atinji auto-sufisiente iha produsaun hare (fos) no batar. Maibe investimentu nebe MAP halao, iha aumenta produtividade hare (ton/ha) nian, nebe eleva husi 1.5 ton/ha (2007) too ona 3 ton/ha (hahu 2009). Kresimentu produtividade nee hahu husi investimentu boot nebe komesa husi irigasaun, distribusaun fini alta produsaun inklui hibrida iha area balun, implementasaun ICM/SRI, distribusaun hand tratores no tratores boot no akompanhamentu husi extensionista sira nebe iha 2008 rekruta 400 pessoas no koloka iha sucos.
Iha produsaun batar, mos iha ona aumenta produtividade, hafoin halo introdusaun batar fini kualidade diak no produsaun as hanesan batar SELE, NOI MUTIN no batar NAI. Tratores boot ho programa fila rai gratiutu mos kontribui makas ba preparasaun rai hodi kultivu batar nian. Esforsu hotu iha produsaun batar, sei hasoru desafius makas relasiona alterasaun mudansas klimatiku. Nunee afeta ba area kultivu nebe menus tebes husi agrikultores sira. Area kultivu iha deskrisaun boot mos relasiona ho kustume lere/sunu to’os nebe komesa fo impaktu makas ba ambiente, nunee agrikultores sira orientadu atu utiliza tratores boot hodi fila rai iha tetuk liu husi grupu-grupu organizadu nebe laos deit MAP mak organiza, maibe mos kontribui makas husi Parceiros Dezenvolvimentu sira nian tulun hodi hadiak agro-florestais.
Perguntas ida nebe interesante atu deskute mos, Produsaun Lokal iha nebe? Hakarak akresenta deit katak, produsaun nee distribui iha uma kain nia laran. Sistema distribusaun familiar, no karik iha surplus orienta ba sistema barter no resin mak faan hodi hetan osan cash ruma. Por ezemplu tinan 2012 produsaun FOS Lokal atinji 71,500 toneladas, ita la haree faan fos nee iha Estrada ninin ka tula iha truk ba distritu sira. Ita mos la haree marka FOS Lokal nebe domina merkadu hanesan FOS karon AAA ka FOS MTCI/MCIA. Maibe iha tinan hanesan (2012) importasaun FOS 23,000 toneladas deit mak tama iha Timor Leste!. Tamba liu husi Portu Dili deit, nunee ita observa sirkulasaun no distribusaun sai boot tebes, hada iha dalan ninin no tula iha truk/angguna lori ba distritu sira.

Oinsa Situasaun Produsaun Hare ho Batar iha Primeira Epoka 2013
Baseia ba relatoriu dados area kultivu no kolheita husi equipa ubinan (sukat-tetu) nebe halao levantamentu dadus no estimasaun produsaun, to fulan abril nia laran iha ona kalkulasaun ba produsaun hare kulit atinji 62,528 toneladas nebe konverte ba FOS (local) iha 37,517 toneladas, husi area kultivu foin atinji 24,730 Hektares kompara targetu kultivu 40,000 Hektares ba tinan tomak, 2013 (kompletu iha tabela 3).
Produsaun Batar tinan 2013 iha primeira epoka foin atinji produsaun 71,276 toneladas husi area kultivu 39,361 hektares. Targetu baa no kultivu ho luan areal 75,804 hektares. Nee signifika, seidauk iha optimalizasaun utilize area to’os nebe existe ona no area potensia nebe iha. Karik alterasaun mudansas klimatiku hatudu sinal ka fenomeno bailoron naruk hanesan akontese iha area costa sul nian (Suai), mak segunda epoka batar nian sei afeta tebes no ninia implikasaun mak produsaun local menus tebes, la atinji targetu nebe iha. Dadus kompletu haree tabela 4 tuir mai.

Tabela 3. Area Kultivu, Kolheita no Produsaun Hare iha Primeira Epoka 2013
No.
Distrito
Potensia Area (Ha)
Area Kultivu (Ha)
Area Kolheita (Ha)
Produtividade (ton/ha)
Total produsaun (ton)
1
Aileu
776
513.00
513.00
1.20
615.60
2
Ainaro
6,076
256.00
256.00
4.90
1,254.40
3
Baucau
14,423
9,848.00
9,848.00
1.80
17,763.82
4
Bobonaro
7,662
3,045.00
3,045.00
3.50
10,657.50
5
Covalima
5,615
2,211.00
2,211.00
3.00
6,633.00
6
Dili
150
80.00
80.00
3.00
240.00
7
Ermera
2,419
1,744.00
1,744.00
3.00
5,232.00
8
Lautem
3,864
56.00
56.00
3.00
168.00
9
Liquica
1,866
382.50
382.50
2.48
946.75
10
Manatuto
12,731
1,279.00
1,279.00
3.00
3,837.00
11
Manufahi
9,942
0.00
0.00

0.00
12
Oecusse
5,705
1,915.00
1,915.00
2.00
3,830.00
13
Viqueque
9,793
3,400.70
3,289.85
3.45
11,349.98

Total
81,022
24,730.20
24,619.35
2.54

62,528
Fontes : Rekapitulasaun dadus, Diresaun Nacional de Agricultura e Horticultura



Tabela 4. Area Kultivu, Kolheita no Produsaun Batar iha Primeira Epoka 2013
No.
District
Potential Area (Ha)
Area Kultivo, (Ha)
Area Kolheita, (Ha)
Productividade (ton/ha)
Total produsaun (ton)
1
Aileu
13,000.00
1,282.00
1,282.00
2.13
2,730
2
Ainaro
9,000.00
794.00
794.00
3.60
2,858
3
Baucau
16,000.00
2,315.30
2,315.30
2.25
5,209
4
Bobonaro
25,477.00
1,795.00
1,795.00
1.50
2,692
5
Covalima
56,113.00
4,891.00
4,434.00
2.00
8,868
6
Dili
3,200.00
1,520.00
1,520.00
2.00
3,040
7
Ermera
6,126.00
4,056.50
4,056.50
1.50
6,084
8
Lautem
20,000.00
7,932.00
7,932.00
2.00
15,864
9
Liquica
5,000.00
2,497.00
2,497.00
2.16
5,396
10
Manatuto
19,896.00
905.00
905.00
1.50
1,357
11
Manufahi
10,000.00
1,203.00
1,203.00
1.50
1,805
12
Oecusse
19,435.00
8,495.05
8,495.05
1.50
12,742
13
Viqueque
12,500.00
1,676.00
1,676.00
1.57
2,631
TOTAL :
215,747.00
39,361.85

38,904.85
1.83
71,276
Fontes : Rekapitulasaun dadus, Diresaun Nacional de Agricultura e Horticultura

Konkluzaun
Bazeia ba perguntas konaba dadus produsaun local, katak servisus nebe agrikultores halo hodi kontribui ba produsaun local, iha maske seidauk suficiente maibe iha aumentu signifikante no sai nudar “buffer stock ka reservas nacionais” antes importasaun halo kompleta. Rekursus area potensial iha mak hare-natar aserka 80,000 hektares no to’os (batar, aifarina) aserka 215,000 hektares nebe potensia boot tebes. Dadus Census Populasaun mos indika katak total uma kain (familia) iha iha Timor Leste hamutuk 184,652; nebe involve iha kultivasaun aihan (crop growing) hamutuk 116,426 familias. Specifikamenmte involve iha kultivasaun hare-natar 45,673 uma kain no kultivu batar iha 102,347 uma kain.
Husi aprezentasaun dadus nee, espektativa hakerek nain husu ba populasaun, sidadaun, ema ka matenek nain ka sira nebe iha konhecimentu diak, no liliu ulun boot sira atu iha sensibilidade hodi apresia saida mak agrikultores sira halo no produs, saida mak tekniku sira halibur no relata, saida mak tekniku extensionista no tratorista MAP sira fo apoio hodi implementa, saida mak MAP ho ninia parceiros sira investe, saida mak sector privadus sira hakat ba halibur batar fulin (matak no maran) no hare-fos hodi mai faan iha Dili ka Merkadu sira. Sistema estabelecidu no funciona dadauk ona, karik duvidas nafatin?
Nudar populasaun no nudar konsumidores, se mak ignora fos rai nia morin? Se mak nunka hatene katak iha Fos-Memberamo husi Oecusi ka Nona Porto husi Maliana ka Presidente husi Betano? Se mos nunka koko han batar nurak iha tasi ibun ka kuandu tempu silu batar? Hakerek nain foin relata dadus balun deit husi Komoditas hare-fos no batar, seidauk iha aifarina, fehuk, talas, modo, aifuan no seluk-seluk tan. Rekonhese mos katak esforsu hirak durante servisus iha agrikultura iha limitasaun barak husi aspektu rekursus humanos, rekursus financeiros no rekursus facilidades.










Gil Rangel
Diretor Nacional de Agrikultura e Hortikultura
Email : gilrangeld@yahoo.com
Tersa, 30 Abril 2013


sábado, 4 de maio de 2013

Austrália la dehan atu hatán ka la simu kona-ba akuzasaun husi espiaun Timor-Leste nian

Austrália la dehan atu hatán ka la simu kona-ba akuzasaun husi espiaun Timor-Leste nian

04 de Maio de 2013, 12:16
Austrália, horisehik lakohi atu nega ka atu hatán kona-ba akuzasaun ba espiaun ne’ebé governu Timor-Leste halo, ne’ebé maka hetan asesu ba informasaun konfidensiál nian ne’ebé hala’o durante negosiasaun kona-ba gas no mina iha Tasi Timor.

Iha komunikadu ida husi Ministru Negósiu Estranjeiru, Bob Carr, no husi Prokuradór Jerál, Mark Dreyfus, governu Austrália nian lakohi ko’alia atu hatán ka nega kona-ba akuzasaun ne’e.

“Austrália sempre hatudu ninia profisionalizmu iha negosiasaun diplomátika sira, no hodi negosiasaun sira husi CMATS (haree kona-ba preparasaun komplementu sira iha Tasi Timor nian, iha portages), ho fiar metin”, bele iha komunikadu ida ne’e.

Iha fulan abríl ikus, Timor-Leste haruka notifikasaun ida ba Camberra, ne’ebé maka iha problema entre rai rua ne’e nian lavale tanba Austrália halo ona espiaun iha negosiasaun ida ne’e mos.

Tuir akuzasaun ne’e, nogósiu na’in sira husi Austrália nian hetan informasaun konfidensiál, ne’ebé relevante ho nogósiu na’in timoroan sira nian.

Problema ne’e hetan asinatura iha tinan 2006, dehan katak rai rua ne’e tenki fahe hanesan, kona-ba reseita loloos ba mina no gas ne’ebé iha tassi rai rua ne’e nian, no inklui mos iha artigu ida ne’ebé maka permite atu naran husi parte rua ne’e id abele husu hikas sira nia negosiasaun liu husi kanál diplomátiku nian.

Tuir komunikadu governu nian, Asutrália sei konsidera hela resposta ida ba Timor-Leste ninia notifikasaun.

Lusa/Fim 

www.sapo.tl
 

MAF holds final consultation on National Seed Policy

MAF holds final consultation on National Seed Policy

On February 27, 2013, in Uncategorized, by Nick Appleby 
 
The Ministry of Agriculture and Fisheries held a consultation workshop at the MAF Conference Room, Comoro, to present the latest draft of the National Seed Policy to all stakeholders, last Thursday.

The national consultation was the culmination of a process that began last December to gather feedback from all districts on the current draft of the NSP to guide the final version of the policy.
Over 70 participants attended the event, including representatives from Seeds of Life, the presidential office, local and international NGOs, religious groups and the MAF District Directors.
The National Seed Policy will include the introduction of national seed registration to regulate which seeds can and cannot be sold and distributed in the country.
Once a policy is in place a National Seed Law, regulations and implementing guidelines to establish a national seed system can be developed, ensuring Timor-Leste’s farmers have quality seed of good food crop varieties on hand at planting time.


This system will also ensure farmers aren’t taken advantage of or sold poor seed under false pretences.
“We had a farmer who experienced such a situation”, said SoL’s Community Seed Advisor, Buddhi Kunwar. “They were sold seed and told it was kankung but when it grew it was actually an opium plant.” Remigio Laka also same said Like Mr. Buddhi Kunwar.
With the National Seed Policy in place this farmer would have cause to take the seller to court or seek compensation.
The Minister for Agriculture and Fisheries, Mariano Assanami Sabino, opened the workshop followed by context setting by the Seeds of Life’s Australian Team Leader, John Dalton.

Presenting at the event were members of the NSP Working Group including the National Director for Research and Special Services, Sr. Adalfredo do Rosario Ferreira, representative from HASATIL, Herminia de Jesus Pinto, the General Director of the Farming Study Group, Remigio Laka Vieira and Seeds of Life advisors Buddhi Kunwar and Asep Septiawan.
The NSP Working Group will officially hand the final draft of the National Seed Policy to the Minister for Agriculture and Fisheries early in March.


1 Response » to “MAF holds final consultation on National Seed Policy”

[...] The Working Group developed the NSP with inputs from the USC-Canada Regional Representative and Scientific Advisor, Pratap Shrestha, and representatives from the government, NGOs, farmer’s groups and Timor-Leste’s academia over 12 District and two national level consultation workshops. [...]

POLITIKA FINI NASIONAL TIMOR LESTE Parte Terseiro


POLITIKA FINI NASIONAL TIMOR LESTE
(Parte III ba intervensaun Politika Fini Nasional ou SoL MAP Nian)
Husi.
Remigio Laka Vieira
General Director FARMING STUDY GROUP (FSG)




Politika ou Disizaun/Kebijakan publiku kona ba dezenvolvimentu agrikultura lao dadaun. Ita hotu akumpanha iha media sira hotu. Hanesan kanpanha bo’ot ba ita nia produtu rasik. Ne’ebe lao nafatin iha tinan 13 nia laran tenik husi nasaun doadores ne’ebe durante ne’e suporta ba ita nia Ministerio Agrikultura E Peskas Timor Leste. Bele dehan katak iha esforsu barak no lao liu durante tinan 13 liu husi politika FbM (Fini ba Moris) ba Ministerio Agrikultura. Hakerek nain laespera katak durante tinan 13 ida ne’e Timor Leste nia produsaun sidauk bele garante ita nia necesidade basiku iha rai laran.
Liu husi akumpanhamentu ne’ebe iha hanesan hau nia artiklu ne’ebe fo intervensaun ba SoL katak, presija iha esforsu ne’ebe efektivu no efisien hodi bele dudu imagine ne’ebe diak no hetan rejultadu ida ke diak no diak liu tan. Tuir standart Minimu ita bele hakonu produsaun rai laran ho adekuadu. Ne’e objetivu ida ne’ebe presija atinji hodi lalika hetan importasaun ne’ebe iha ba bei-beik.
Intervensaun ida ne’e hakerek nain iha tinan 2005 hato’o ona ba ita nia governu rasik katak ita presija laboratorium oksitosin nian, Hodi bele hatene kona ba nutrisaun ne’ebe ita kria hanesan mos SoL kria durante ne’e. tan ne’e tuir lolos ita nia governu mos tau ona ba planu hodi bele liu husi entidade ou depertementu ida atu bele jere kona ba nutrisaun nia problema hirak ne’e. liu husi rekomendasaun ida ne’e Hakerek nain bainhira hala’o no inisia assesmentu ida ne’e iha 2004 to’o ohin. (bele le’e iha www.farmingstudygroup.blogspot.com). Liu husi dalan hirak ne’e katak ita presija iha publikasaun ida ne’ebe transparan ba ema hotu. Tanba komunidade Timor Leste Maioria depende liu ba nia rai. Tanba ne’e utilizasaun ida ne’e oinsa ita nia rai bele disidi tuir kontekstu Timor Leste nia hakarak laos tuir fali liu husi politika mos maluk seluk mak disidi no sira hakarak intervene hotu. Ne’e iha indikasaun buat balun falun an iha planu sira ne’e.
Bazea ba politika fini nasional ne’ebe lao, hakerek nain bele dehan iha nia pontu diak no ladun diak. Dahuluk hakerek nain hakarak hateten katak, politika fini ida ne’e estadar international ne’ebe diak duni. Maibe sei ita reflekata ba ita nia rai, hakerek nain hanoin katak ita ne’e nasaun soberanu. Hatudu katak ita bele disidi rasik ita nia potensialidade sira ne’e hotu intermus politika ou kebijakan ninian. Nunemos tuir target sira ne’ebe ita bele atinji hamutuk atu bele dehan nei-neik maibe konserteza hetan rezultadu ne’ebe progresivu hodi bele hetan objetivu diak liu tan.
Nunemos bele dudu ba Atu politika fini nasional ida ne’e fo korazen no fo dalan ba ita nia agriculture sira hodi bele halao fasil no bele akapta lalais. Atu nune ita nia komunidade bele halao ho lalais. Hanesan intermus tekniku mak ita presija maluk sira husi tasi balun maibe kona ba kebijakan nian ita rasik mak presija iha vontade atu bele jere tuir konseitu politika fini nasional ida ne’ebe ita kria hamutuk dadaun ne’e. Dala ida tan tuir Timor Leste nia disizaun ne’ebe refleta duni tuir ita nia kbi’it no necesidade. Tanba sei lae hananu ida ne’ebe uluk ita nia Cantor sira hananu ba hanesan ne’e “ Hau Hakarak Kaer Ba Fitun Maibe lolo liman lato’o. tanba hananu ida nee bele akontese tanba ita lahetene ita nia ema. Maibe ita hakarak obriga ne’e problema bo’ot ba ita nia rai. Tanba ne’e kria planu tuir ita nia kbi’it no dudu tuir ita nia necesidade. Ne’e mak importante.
Kona ba Politika Fini National ne’ebe kria dadaun ne’e hamutuk ho Multistocholder Working Group sira iha pontu balun diak duni hanesan oinsa bele dudu prosesu hodi bele atinji kualidade fini ne’ebe diak no hamutuk ho nia mekanismu sira hotu. Maibe ita mos iha hanoin kona ba oinsa bele atinji ita nia produsaun fini ne’ebe maksimu atu bele atinji produsaun ne’ebe diak no barak liu hodi bele rezulta objetivu komersializasaun nian.
Tanba iha politika fini ne’e mos hateten kona ba komersializasaun nian ne’e. tanba sei ita hanoin ona ba komersializasaun nian entaun ita presija hanoin duni kona ba kualidade fini no kualidade produsaun aihan ne’e. tanba fini ne’ebe kualidade ladiak sei hamosu mos produsaun ne’ebe at. Produsaun at signifika katak intermus tekstur mos at nomos nia aihan ne’e ita kria ne’e mos bele nia tesktur diak maibe kuandu ita consume bele provoka moras diabet ou moras seluk. Tanba ne’e hakerek nain rekomenda bei-beik ba ita nia orgaun kompetante hotu katak ita nia nasaun presija laboratoriun ba nutrisaun liu-liu ba produtu sira SoL kria ne’e.
Tanba aihan foun ne’e ita kria sei aban bairua bele provoka ita nia ema impoten hotu karik se mak atu responsabiliza. Tanba SoL kria ne’e hamutuk ho ita nia guvernu nufim kaer remute ne’e iha Ausie no tasi balun sira seluk. Ne’e sei kria problema ba ita. Diak ida ita presija ita nia laboratorium nasional ne’ebe bele foka liu ba nutrisaun ninian. Maibe reaidade agora dadaun ne’e SoL habelar Fini sira ne’e tanba deit nia tekstur ne’e bo’ot no lahanoin kona ba nia kandugan ou nia isi husi fini sira ne’ebe sira kria ne’e. hanesan batar cele no noi mutin ne’ebe dehan hetan cross breeding husi Filipina no Timor Leste ou bele mos husi fatin seluk.
Hakerek nain hanoin katak laos ladiak maibe, presija atu fo korazen no konfortabilidade kona ba nia komposisaun nutrisaun nian ne’e hodi bele maluk seluk iha sentidu ida ne’ebe bele consume ho diak tanba mundu global ne’e fini cele kinur ne’e iha indikasaun tanba batar ne’e midar tebes. Sei midar tebes sei provoka buat balun hanesan moras diabet ou moras sira seluk ne’ebe bele hamosu tan. Tanba ne’e mak presija kria no hatene informasaun ne’e ho detailu lai idepois mak habelar ou krian tan. Maibe ita nia Guvernu hakarak lao deit. ne’e hatudu situasaun ida ne’ebe ladun diak. Satan ita mehi hodi lori ba komersializasaun ninian. Sei komersializasaun ba rai liur entaun kriateria ida mak iha politika fini nasional maka presija iha label ne’ebe klaru detailus lolos.
Sei fini sira ne’e kontinua fahe mos sei hamate ita nia kreatividade sira seluk hodi bele atinji objetivu balun. tanba ita presija hatene sei aktividade hirak ne’e kontinua idepois mak ita ba teste iha laboratorium no hateten katak katak fini sira ne’ebe mak SoL kria ne’e provoka moras foun entaun ita kria iha tempu barak liu no kolen daruak ou liu tan. Nufim planu ida ne’e planeadu no gasta osan barak maibe labele rezulta buat ida. Entaun, ita nia rai ne’e hanesan deit sai fatin kelinci percobaan ba nasaun bo’ot rua iha ita nia sorin le’et.
Tanba ho razaun sira ne’e mak, hakerek nain hanoin katak ita nia Estadu de Direitu demokratiku ida ne’e presija kria planu ba problema ida ne’e. tanba ne’e hanesan votade ba disizaun politika ne’ebe diak. Atu nune bele kontrola ita nia aktividade sira ho diak no diak liu tan.


Reprezentante Sosiedade Sivil ne’ebe Involve Politika Fini Nasional


FSG (Farming Study Group) nia reprezentante hamutuk ho KSTL halao no selebra loron trabalhador mundial iha dia 01 de maio 2013

FSG (Farming Study Group) nia reprezentante hamutuk ho KSTL halao no selebra loron trabalhador mundial iha dia 01 de maio 2013 ne'ebe hahu husi KSTL to iha Largo Lecidere. no iha okaziaun ne'e FSG mos hateten katak fubnsionario publiku sira ne'ebe hanesan siguransa sivil iha Timor Leste nia salario ne'ebe SEFOPE tau hanesan estadar minimu ne'e  la propriu tanba situasaun agora iha Timor leste liu-liu iha dili ne'e kuandu siguransa sivil ne'ebe servisu iha 12 nia laran kada loron ne'e la justu no lakondis ho situasaun atual iha dili. ida ne'e ba maluk sira ne'ebe sei solteiru deit mos lato'o satan kaben nain. ne'e duni FSG liu husi nia general Diretor hateten katak guvernu no deputadu sira diak ida bele hare'e fali kestaun ne'e no adia fila fali hodi bele aumenta ba 300 dolar kada fulan no ba famila ona bele tama to'o 450 dolares amerikanu. no PM mos liu husi Jounal Timor post no Independenti hateten katak nia sei hare'e kestaun ne'e. iha fatin seluk FORAM no estudantes sira nunemos CSO sira seluk no inklui mos AST sira mos halao slebrasaun ida ne'e. FSG MEDIA.

https://youtu.be/nPM_d8l5cVc